Zašto sve ima puno proteina? Da li su ispravne količine proteina, recimo u pudingu? Ili je kvaliteta manja, a navodi se veća brojka?
Međimurski cekerZašto mnogi proizvodi danas imaju visok udio proteina?
Trend zdrave prehrane: Postoji sve veći trend prema zdravijoj prehrani i povećanom unosu proteina, što potiče proizvođače da lansiraju proizvode s visokim udjelom proteina kako bi zadovoljili potražnju potrošača.
Popularnost fitnessa i bodybuildinga: Ljudi koji se bave fitnessom i bodybuildingom traže proizvode s visokim udjelom proteina za izgradnju mišića i oporavak.
Povećana svjesnost o prehrani: Potrošači su sve svjesniji važnosti proteina u prehrani za održavanje zdravlja i upravljanje težinom.
Kako proizvođači računaju količinu proteina u proizvodima?
Količina proteina u proizvodima računa se pomoću laboratorijskih analiza koje mjere sadržaj dušika, jer proteini sadrže dušik. Jedna od najčešće korištenih metoda je Kjeldahl metoda. Količina dušika se pomnoži s konverzijskim faktorom (obično 6.25) kako bi se dobila ukupna količina proteina.
Mogu li proteini u proizvodima biti nepotpuni?
Da, proteini mogu biti nepotpuni. Kompletan protein sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina u dovoljnoj količini. Nepotpuni proteini nedostaju jednu ili više esencijalnih aminokiselina. Proizvođači mogu navoditi ukupnu količinu proteina koja uključuje sve aminokiseline, esencijalne i neesencijalne, bez obzira na kvalitetu.
Što čini protein?
Proteini su sastavljeni od aminokiselina. Postoji 20 različitih aminokiselina, od kojih su 9 esencijalne, što znači da ih tijelo ne može sintetizirati i moraju se unositi hranom. Ostale su neesencijalne aminokiseline, koje tijelo može sintetizirati.
Esencijalne aminokiseline:
Histidin
Izoleucin
Leucin
Lizin
Metionin
Fenilalanin
Treonin
Triptofan
Valin
Neesencijalne aminokiseline:
Alanin
Arginin
Asparagin
Aspartat
Cistein
Glutamat
Glutamin
Glicin
Prolin
Serin
Tirozin
Da li proizvođači mogu brojati neesencijalne aminokiseline u ukupnu količinu proteina?
Da, proizvođači mogu uključiti i esencijalne i neesencijalne aminokiseline u ukupnu količinu proteina navedenu na nutritivnoj tablici. To može dovesti do toga da proizvod ima visok udio proteina, ali ne nužno visokokvalitetan profil esencijalnih aminokiselina.
Kako se procjenjuje kvaliteta proteina?
Kvaliteta proteina može se procijeniti pomoću različitih mjera, uključujući:
PDCAAS (Protein Digestibility Corrected Amino Acid Score): Ova metoda uzima u obzir probavljivost proteina i njegovu esencijalnu aminokiselinsku kompoziciju.
DIAAS (Digestible Indispensable Amino Acid Score): Novija metoda koja također uzima u obzir probavljivost pojedinačnih aminokiselina u različitim dijelovima probavnog sustava.
Zaključak
Proizvođači mogu povećati udio proteina u proizvodima dodavanjem visokoproteinskih sastojaka kao što su mliječni proteini, sojin protein ili proteini iz jaja. Važno je za potrošače da ne gledaju samo na ukupni broj proteina, već i na kvalitetu proteina u smislu njihove esencijalne aminokiselinske kompozicije.
Što su esencijalne i neesencijalne aminokiseline?
Esencijalne aminokiseline su one koje tijelo ne može sintetizirati samo, pa ih moramo unositi hranom. Neesencijalne aminokiseline su one koje tijelo može proizvesti samo iz drugih aminokiselina ili nutrijenata.
Zašto ih tako zovemo?
Nazivi "esencijalne" i "neesencijalne" aminokiseline odnose se na njihovu nužnost u prehrani:
Esencijalne aminokiseline: Esencijalne su jer ih tijelo ne može proizvesti i moramo ih unositi hranom.
Neesencijalne aminokiseline: Neesencijalne su jer ih tijelo može proizvesti samo, čak i ako ih ne unosimo direktno hranom.
Kako aminokiseline čine proteine ili nešto drugo?
Aminokiseline su građevni blokovi proteina. Kada se aminokiseline povežu peptidnim vezama, formiraju polipeptidne lance. Ti lanci se savijaju i presavijaju u specifične trodimenzionalne strukture kako bi formirali funkcionalne proteine.
Kako ih koristimo u tijelu, ovisno o tipu?
Esencijalne aminokiseline:
Unos hranom: Moraju se unositi putem prehrane jer tijelo ih ne može sintetizirati.
Funkcija: Sudjeluju u sintezi proteina, rastu mišića, oporavku tkiva, proizvodnji enzima i hormona.
Neesencijalne aminokiseline:
Sinteza u tijelu: Tijelo ih može proizvesti iz esencijalnih aminokiselina ili drugih spojeva.
Funkcija: Također sudjeluju u sintezi proteina, ali mogu biti uključene i u druge metaboličke procese kao što su proizvodnja glukoze (glukoneogeneza) ili detoksikacija.
Kako nastaju aminokiseline i koliko ih ima?
Sinteza esencijalnih aminokiselina: Ne mogu nastati u tijelu i moraju se unositi hranom.
Sinteza neesencijalnih aminokiselina: Mogu nastati u tijelu kroz različite metaboličke puteve iz drugih aminokiselina ili spojeva.
Koliko ih ima?
Postoji ukupno 20 aminokiselina koje se koriste u sintezi proteina:
Esencijalne aminokiseline (9):
Histidin
Izoleucin
Leucin
Lizin
Metionin
Fenilalanin
Treonin
Triptofan
Valin
Neesencijalne aminokiseline (11):
Alanin
Arginin
Asparagin
Aspartat
Cistein
Glutamat
Glutamin
Glicin
Prolin
Serin
Tirozin
Zaključak
Aminokiseline, esencijalne i neesencijalne, su ključne za mnoge tjelesne funkcije, prvenstveno za izgradnju proteina. Esencijalne aminokiseline moraju se unositi hranom, dok tijelo može sintetizirati neesencijalne aminokiseline iz drugih nutrijenata. Kvaliteta prehrambenih proteina često se mjeri prema njihovom sadržaju esencijalnih aminokiselina.
