Prati zube nakon obroka ili 2 puta dnevno?

Higijena zubi i usne šupljine ima važan utjecaj na cjelokupno zdravlje. Evo detaljnog pregleda o raznim aspektima pranja zubi.

Pranje zubi: Nakon svakog obroka ili dva puta dnevno?

Stručnjaci obično preporučuju pranje zubi dva puta dnevno, ujutro i navečer, a nakon obroka ispiranje usta vodom ili korištenje zubnog konca (floss). Pranje zubi nakon svakog obroka može biti prečesto i izazvati abraziju zubne cakline, pogotovo ako odmah pereš zube nakon konzumacije kiselih namirnica. Preporučuje se čekati barem 30 minuta nakon obroka prije pranja zubi.

Ako pereš zube dva puta dnevno, važno je prati ih najmanje 2 minute svaki put, dok se četkanje nakon svakog obroka može skratiti na 1 minutu uz oprez.
Zašto se zubi peru ujutro, ako su već oprani navečer?

Pranje zubi ujutro nije samo radi hrane koja se možda konzumira nakon buđenja. Tijekom noći bakterije se nakupljaju u ustima jer se smanjuje protok sline, koja inače pomaže održavati usta čistima. Jutarnje pranje pomaže ukloniti bakterije i spriječiti loš zadah, čak i ako nisi jeo nakon večernjeg pranja.
Vrijeme pranja zubi i tehnika

Optimalno trajanje pranja zubi je oko 2 minute, dva puta dnevno. Evo osnovne rutine:

Zubi: Četkaj sve površine zubi – vanjske, unutarnje i grizne površine. Koristi kružne pokrete.
Jezik: Ne zaboravi očistiti jezik jer se na njemu nakupljaju bakterije koje mogu izazvati loš zadah.
Desni i nepce: Lagano prođi po desnima i nepcu, ali nemoj koristiti previše sile kako bi izbjegao oštećenja.

Vrste pasta za zube

Postoje različite vrste pasta:

Fluoridne paste: Sadrže fluorid, koji jača zubnu caklinu i sprječava karijes. Fluoridne paste su općenito preporučljive, ali nije dobro pretjerivati jer previše fluora može izazvati problem poznat kao fluoroza, koja može oštetiti caklinu.
Prirodne paste: Sadrže prirodne sastojke, često bez fluora. Ove paste su blaže, ali možda ne pružaju istu razinu zaštite kao fluoridne.
Paste za osjetljive zube: Ove sadrže posebne sastojke za smanjenje osjetljivosti zubi, poput kalijevih soli.

Fluor i njegovi utjecaji na zdravlje

Fluor je koristan u malim količinama jer pomaže spriječiti karijes, no postoje rasprave o njegovom utjecaju na endokrini sustav, uključujući epifizu (pinealnu žlijezdu), koja regulira proizvodnju melatonina, ključnog za spavanje. Međutim, nema znanstvenih dokaza da je količina fluora u pasti direktno povezana s inhibicijom DMT-a (dimetiltriptamin) ili s kvalitetom sna, ako se koristi u normalnim količinama.
Može li se oštetiti zube pranjem više puta dnevno?

Da, prekomjerno pranje zubi, osobito agresivno četkanje, može oštetiti zubnu caklinu i izazvati iritaciju desni. Također može dovesti do recesije desni, gdje se desni povlače i izlažu korijen zuba, što može izazvati osjetljivost.
Utjecaj flossinga (čišćenje zubnim koncem)

Flossing ne stvara više prostora između zubi. Redovito korištenje zubnog konca zapravo pomaže ukloniti ostatke hrane i plak iz teško dostupnih mjesta, smanjujući rizik od karijesa i bolesti desni. Međutim, pogrešno korištenje konca (pregrubo) može oštetiti desni. Pranje zubi i flossing zajedno pružaju najbolju zaštitu.
Što je bolje: samo pranje ili i flossing?

Kombinacija pranja zubi i flossinga je najbolja praksa jer četkica ne može doseći sve površine zubi, osobito između njih. Flossing pomaže u čišćenju tih teško dostupnih područja.
Kako pravilno prati zube i usnu šupljinu?

Pranje zubi: Prati sve površine zuba kružnim pokretima.
Jezik: Očisti jezik nježno.
Desni i nepce: Lagano očisti bez pritiska.
Vrijeme: Prati najmanje 2 minute, ali nemoj pretjerivati s jakim pritiskom.

Zdrava domaća hrana za bolje zube

Mliječni proizvodi (sir, jogurt): Bogati su kalcijem i fosforom koji jačaju zube.
Orašasti plodovi i sjemenke: Bademi i sjemenke suncokreta sadrže minerale korisne za zubnu caklinu.
Med: S antibakterijskim svojstvima može pomoći u borbi protiv bakterija u ustima, ali ga treba konzumirati umjereno.
Svježe povrće: Mrkva, celer i rotkvice potiču proizvodnju sline koja pomaže u čišćenju zuba.
Zelena salata i špinat: Sadrže minerale koji jačaju zube.

Mnogi od ovih proizvoda mogu se naći kod lokalnih OPG-ova u Hrvatskoj.
Proizvode možeš naručiti na Ceker webshopu.

Napomena:

Ovi savjeti su informativne prirode i ne zamjenjuju profesionalni savjet stomatologa ili liječnika. Za detaljne savjete o oralnoj higijeni i korištenju određenih proizvoda, najbolje je konzultirati stomatologa.

Zubna caklina je najtvrđa i najvanjskija slojevita struktura koja prekriva krunu zuba. Sastoji se većinom od minerala, prvenstveno kalcijevih fosfata u obliku kristala hidroksiapatita, zbog čega je iznimno čvrsta i otporna. Njena glavna funkcija je zaštita unutarnjih slojeva zuba, kao što su dentin i pulpa, od vanjskih utjecaja poput bakterija, kemijskih spojeva, temperature i fizičkog pritiska (npr. žvakanje).
Uloga i značaj zubne cakline

Zaštita: Caklina štiti osjetljive unutarnje slojeve zuba od kiseline, bakterija i abrazije.
Ne može se regenerirati: Jednom oštećena caklina ne može se prirodno obnoviti jer nema živih stanica koje bi omogućile regeneraciju. To je razlog zašto je oštećenje cakline nepovratno i vrlo ozbiljno.

Abrazija zubne cakline i uzroci

Prečesto i pregrubo pranje zubi može uzrokovati abraziju, odnosno trošenje cakline. Evo kako dolazi do toga:

Pregrubo četkanje: Korištenje prejake sile ili četkica s tvrdim vlaknima može doslovno "izbrusiti" caklinu, posebno oko rubova gdje se susreću zubi i desni.
Česta izloženost kiselinama: Ako pereš zube odmah nakon konzumacije kisele hrane (citrusi, gazirana pića), kiselina omekšava caklinu, a četkanje je tada još više oštećuje.
Prečesto pranje: Pranje zubi više od dva ili tri puta dnevno može uzrokovati prekomjerno trošenje cakline, posebno ako se koristi prejaka pasta za zube ili pregrubo četkanje.

Kada se caklina istanji, zubi postaju osjetljiviji, pogotovo na vruće, hladno i kiselo.
Zubne desni i njihova uloga

Zubne desni (gingiva) su mekano tkivo koje okružuje i štiti zubne korijene te kost koja podupire zube. Glavna funkcija desni je:

Zaštita: Štite zubne korijene i sprječavaju ulazak bakterija ispod linije desni, što može dovesti do infekcija i bolesti desni.
Podrška zubima: Desni pomažu stabilizirati zube u čeljusti.

Povlačenje zubnih desni (recesija desni)

Recesija desni znači da se desni povlače prema gore (ili dolje, ovisno o poziciji zuba), otkrivajući dio zubnih korijena. Korijeni nisu zaštićeni caklinom, pa postaju osjetljiviji i podložniji karijesu. Glavni uzroci povlačenja desni uključuju:

Pregrubo četkanje: Ako koristiš previše sile ili četkicu s tvrdim vlaknima, možeš oštetiti tkivo desni, što dovodi do povlačenja.
Parodontalne bolesti: Upale i infekcije desni uzrokovane bakterijama u plaku (naslage na zubima) mogu uzrokovati da se desni povlače.
Starenje: S godinama se desni prirodno povlače, što je dio procesa starenja.
Bruksizam (škripanje zubima): Kronično škripanje zubima može dovesti do trošenja zubne strukture i povlačenja desni.

Mogu li se desni vratiti natrag na prethodno stanje?

Jednom kada se desni povuku, ne mogu se prirodno vratiti na svoje prethodno mjesto. Međutim, postoje postupci koji mogu pomoći u sprječavanju daljnjeg povlačenja i, u nekim slučajevima, kirurški zahvati koji mogu popraviti štetu:

Gingivalni transplantat: Kirurški zahvat u kojem se tkivo presađuje kako bi se pokrili izloženi zubni korijeni.
Dubinsko čišćenje (skaliranje i poliranje korijena): Uklanjanje naslaga i bakterija ispod linije desni pomaže u sprječavanju daljnjeg povlačenja.
Promjena načina četkanja: Koristi mekanu četkicu i nježne kružne pokrete kako bi se izbjeglo daljnje oštećivanje desni.

Također je važno liječiti temeljne uzroke povlačenja desni, kao što su parodontalne bolesti, jer je prevencija daljnjeg oštećenja ključna. Redovni stomatološki pregledi i pravilna oralna higijena ključni su u sprječavanju i kontroli povlačenja desni.

Zaključno, zubna caklina i zubne desni imaju različite funkcije, ali obje igraju ključne uloge u zaštiti zuba. Njihovo pravilno održavanje i pažnja prema tehnikama pranja mogu spriječiti ozbiljne probleme sa zubima i desnima.

Zubna caklina, jednom kada se ošteti ili istroši, ne može se prirodno obnoviti jer nije živ tkivo, odnosno nema regenerativne sposobnosti. Međutim, postoje načini da se zaustavi daljnje propadanje cakline i da se oštećena caklina zaštiti:
Kako zaštititi oštećenu caklinu i spriječiti daljnje oštećenje?

Koristi fluorid:
Iako oštećena caklina ne može potpuno zacijeliti, fluorid može ojačati postojeću caklinu i pomoći u "remineralizaciji", što znači da se fluoridne čestice vežu na površinu zuba i učvršćuju oslabljene dijelove.
Fluoridna pasta za zube i vodice za ispiranje usta pomažu u zaštiti i jačanju cakline. Neki stomatolozi preporučuju i profesionalne tretmane fluoridom za osobe s većim oštećenjima.

Promjena tehnike pranja zubi:
Koristi mekanu četkicu i blage, kružne pokrete umjesto jakog četkanja koje može dodatno oštetiti caklinu.
Nemoj prati zube odmah nakon konzumacije kiselih ili gaziranih pića jer tada caklina privremeno omekša; pričekaj najmanje 30 minuta.

Prehrana bogata mineralima:
Hrana bogata kalcijem i fosforom (poput mliječnih proizvoda, zelenog lisnatog povrća i orašastih plodova) pomaže u jačanju cakline. Oni pružaju minerale potrebne za jačanje cakline u kombinaciji s fluoridom.

Izbjegavaj kiselu hranu i pića:
Kisele namirnice i pića (citrusi, gazirani napitci, kiseline iz vina) omekšavaju caklinu i ubrzavaju njeno trošenje. Ako ih konzumiraš, pomaže ispiranje usta vodom odmah nakon obroka kako bi se neutralizirala kiselina.

Pasta za zube s hidroksiapatitom:
Neke paste sadrže nano-hidroksiapatit, mineral sličan sastavu zubne cakline, koji može ojačati i pomoći u zaštiti zuba od daljnjih oštećenja.

Kako spriječiti povlačenje desni?

Ispravno četkanje:
Koristi mekanu četkicu i nježno četkaj zube u kružnim pokretima. Izbjegavaj četkanje s prevelikim pritiskom, jer može oštetiti desni i dovesti do njihovog povlačenja.
Električne četkice često imaju senzore pritiska koji mogu pomoći da ne koristiš previše sile.

Redovito čišćenje zubnim koncem (floss):
Pravilno korištenje zubnog konca pomaže u sprječavanju nakupljanja plaka i bakterija na mjestima koja četkica ne može dosegnuti, čime smanjuješ rizik od upala desni (gingivitisa) koje mogu dovesti do povlačenja desni.

Izbjegavaj pušenje:
Pušenje povećava rizik od parodontalnih bolesti, koje mogu dovesti do povlačenja desni. Prestanak pušenja značajno smanjuje ovaj rizik.

Liječenje bruksizma (škripanje zubima):
Ako škripiš zubima tijekom noći (bruksizam), to može dodatno oštetiti desni i zube. Stomatolog može preporučiti noćne udlage koje štite zube i desni od prekomjernog pritiska.

Redoviti pregledi kod stomatologa:
Redovni pregledi omogućuju rano otkrivanje problema s desnima, poput upala ili početnog povlačenja, što može spriječiti daljnje oštećenje.

Dubinsko čišćenje kod stomatologa (skaliranje i poliranje):
Ako su desni već počele povlačenje zbog parodontalnih bolesti, stomatolog može preporučiti dubinsko čišćenje zuba i korijena, što uklanja naslage plaka ispod linije desni i pomaže desni da se stabiliziraju.

Pasta za osjetljive desni:
Koristi pasta za zube za osjetljive desni koja može pomoći smanjiti upalu i iritaciju.

Mogu li se povučene desni vratiti?

Povučene desni se ne mogu prirodno vratiti na svoje prvobitno mjesto. Međutim, povlačenje desni može se zaustaviti ili usporiti pravilnom oralnom higijenom i liječenjem osnovnih uzroka. U ozbiljnijim slučajevima, postoji mogućnost kirurškog zahvata:

Gingivalni transplantat: To je postupak gdje stomatolog uzima komadić tkiva s drugog dijela usne šupljine (najčešće nepca) i presađuje ga na područje gdje su se desni povukle. To pomaže u pokrivanju izloženih korijena zuba i jačanju desni.

Zaključno, iako zubna caklina ne može prirodno rasti nazad, možeš je ojačati i spriječiti daljnje oštećenje. S druge strane, povlačenje desni može se spriječiti pravilnom higijenom i tretmanima, ali ozbiljna povlačenja zahtijevaju stomatološke intervencije.